Friday 6 June 2014

Kako Pobediti Strah

„Nas su naučili strahovima, a mi možemo, ukoliko to želimo, da se odučimo od njih“ Karl Augustus Meninger
Neprijatelj je strah. Mi mislimo da je to mržnja; ali, to je strah.“ Mahatma Gandi

Šta je ono što vas sprečava?
Šta god da je vaš odgovor, u mnogim slučajevima će se on svesti na neki oblik straha.
Sada, strah može da bude koristan da biste preživeli. Ali u brojnim slučajevima, naročito ako živite život gde imate mogućnost da čitate ove reči, strah je samo velika prepreka na vašem putu.
Ali šta možete da učinite u vezi straha? Kako možete da ga prevaziđete?
U ovom članku, želeo bih da istražim nekoliko večnih stvari koje su ljudi naučili o tome u toku nekoliko prošlih hiljada godina.

1.  Suočite se sa vašim strahom da biste postali jači.

„Ne smem da se plašim.
Strah je ubica uma.
Strah je mala smrt koja donosi potpuno iščeznuće.
Ja ću da se suočim sa svojim strahom.
Dopustiću mu da pređe preko mene i kroz mene.
A kada prođe uključiću unutrašnji pogled da bih pogledao njegovu putanju.
Gde je prošao strah neće biti ništa.
Samo ja ću da ostanem.“ Frenk Herbert
„Vi stičete snagu, hrabrost i samopouzdanje sa svakim iskustvom gde zaista zastanete da biste pogledali strah u oči. Vi ste u stanju da kažete sebi: „Preživeo sam ovaj užas. Mogu da se nosim sa sledećom stvari koja se pojavi.“ „Vi morate da uradite ono što mislite da ne možete da uradite.“ Eleonora Ruzvelt
Svaki put kada se suočite sa nekim strahom vi stičete 3 važne osobine koje gore pominje Eleonora Ruzvelt. A sledeću stvar koja se pojavi će biti lakše prevazići. A ako treba da se nosite sa velikim strahom, ma šta da je u pitanju i kasnije shvatite da ste ga zaista preživeli, mnoge stvari u životu kojih ste se možda pre plašili će izgledati kao da su se smanjile. Ti strahovi postaju manji. Oni možda čak i iščeznu.
Možda ćete da mislite u sebi da ono što ste pre mislili da je strah nije uopšte nešto čega treba da se plašite. Sve je relativno. I svaki trijumf, problem, strah i iskustvo postaje veće ili manje u zavisnosti od toga sa čim ga upoređujete.
Ali da biste stekli veću perspektivu ljudskog iskustva i da biste rasli, vi zaista treba da se uspravite i da se suočite sa vašim strahom.

2. Suočavanje sa vašim strahom može da bude iznenađujuće antiklimaktično.

„Kada se rešeni mladić suprotstavi velikom siledžiji, svetu i hrabro ga uhvati za bradu, on se često iznenadi kada otkrije da ona iščupana ostaje u njegovoj šaci i da je samo bila privezana da bi zaplašila bojažljive avanturiste.“ Ralf Valdo Emerson
 Ovo je možda moj omiljeni citat o strahu. Izdaleka i u vašem umu stvari mogu da izgledaju veoma teške i zastrašujuće. Ali kada se zaista suprotstavite i preduzmete akciju, mislim da su mnogi od nas bili iznenađeni kako brada te siledžije jednostavno spada. Zašto? Hajde da krenemo do sledećeg saveta…

3. Preduzmite akciju i uposlite se.

“Neaktivnost rađa sumnju i strah. Akcija gaji samopouzdanje i hrabrost. Ako želite da pobedite strah, nemojte da sedite kod kuće i da razmišljate o tome. Iziđite i uposlite se.“ Dejl Karnegi
Briga daje maloj stvari veliku senku.“ Švedska poslovica
Ne možete samo da sedite, razmišljate i čekate da vam hrabrost i samopouzdanje zakucaju na vrata. Ako to radite, možda ćete upravo da iskusite suprotan efekat. Što više razmišljate, to više straha gradite u sebi.
Mi često gradimo strašna čudovišta u našim glavama.
Možda zbog stvari koje smo naučili na vestima, na TV-u ili iz filmova. Ili mi jednostavno toliko razmišljamo o nečemu da naš um počinje da stvara potpuno neverovatne horor scenarije o tome šta može da se desi.
Kao što ste možda primetili u vlastitom životu, 80-90 procenata onoga zbog čega se brinemo se u stvari nikada ne ostvari. Umesto toga, stvari mogu da postanu antiklimaktične kada krenemo u akciju. Brada siledžije spada iznenađujuće lako ako se samo suprotstavimo i preduzmemo nešto.
A mnogo puta mi dobijemo hrabrost koja nam je potrebna nakon što smo uradili ono čega smo se plašili. Ne obrnuto.

4. Strah je često zasnovan na nekorisnom tumačenju.

„Strah: Lažni Dokaz Koji Izgleda Stvarno.“ Nepoznati autor
 Kao ljudska bića, mi volimo da tražimo šablone. Problem je jednostavno što često pronalazimo negativne i one šablone koji nam ne pomažu mnogo u našim životima, a koji su zasnovani na samo jednom ili dva iskustva. Ili ne procenjujući dobro situacije. Ili zbog neke smešne greške u komunikaciji.
Kada se previše identifikujete sa svojim mislima, vi ćete da verujete svemu što vam one kažu. Vežba koja je korisnija može da bude da ne uzimate vaše misli previše ozbiljno. Dosta vremena one i vaše pamćenje su prilično netačni.
Ali i ovo je dobra stvar.
Zato što vas to otvara za preispitivanje vaših starih uverenja koja ste bazirali na iskustvima koja ste možda protumačili na ne baš dobar način. To vas otvara da pokušate ponovo i vidite šta će da se desi ovog puta umesto da ostanete zaglavljeni u mislima, neaktivnosti i strahu.

5. Nemojte da se držite vaše iluzije sigurnosti.

„Izbegavanje opasnosti nije bezbednije na duge staze od otvorenog izlaganja. Plašljivi su uhvaćeni onoliko često koliko i hrabri.“ Helen Keler
Sigurnost je uglavnom sujeverje. Ona u prirodi ne postoji….Život je ili hrabra avantura ili ništa.“ Helen Keler
 Zašto ljudi sede na rukama? Da li je to samo zato što su paralizovani od straha? Ne bih rekao. Još jedan veliki razlog iz kog se ljudi ne suočavaju sa svojim strahovima je zato što oni misle da su bezbedni tu gde se sada nalaze. Ali istina je ono što kaže Kelerova: sigurnost je uglavnom sujeverje. Ona je kreirana u vašem umu da biste se vi osećali sigurno. Ali u stvarnosti, sigurnost ne postoji. Sve je nesigurno i nepoznato.
Možete da budete otpušteni sa posla.
Neko može da raskine sa vama i da vas napusti.
Bolest će verovatno da se pojavi.
Smrt će verovatno da se pojavi u vašem okruženju i u jednom trenutku će da poseti i vas.
Ko zna šta će da se desi?
Sujeverje sigurnosti nije samo nešto negativno. To takođe stvara vaš um tako da možete da funkcionišete u životu. Nema svrhe da paranoišete o tome šta može da se desi za minut ili za koji dan. Ali takođe nema mnogo svrhe u držanju za iluziju sigurnosti. Dakle, treba da pronađete balans gde niste opsednuti nesigurnošću ali da takođe prepoznate da je ona tu i da živite u skladu s tim.
Kada prestanete da se držite za vašu sigurnost život takođe počinje mnogo uzbudljiviji i interesantniji. Više vas ne ograničava jedna iluzija i vi shvatate da vi postavljate granice za to što možete da uradite i u velikoj meri kreirate sopstvenu slobodu u svetu. Više ne gradite zidove da biste se zaštitili, jer vas ti zidovi ionako ne bi zaštitili.

6. Budite radoznali.

„Radoznalost će da pobedi strah čak i više nego hrabrost.“ Džejms Stivens
Kada se zaglavite u strahu vi ste zatvoreni. Vi kreirate podelu u vašem svetu i umu. Vi stvarate barijere između vas i drugih stvari/ljudi.
Radoznalost, sa druge strane je ispunjena iščekivanjem i entuzijazmom. Ona vas otvara. A kada ste otvoreni i entuzijastični onda ima više zanimljivih stvari o kojima razmišljate nego kada se fokusirate na vaš strah.
Radoznalost vas takođe otvara da steknete razumevanje nečega. A sa razumevanjem, neodređene, maglovite stvari nestaju.
Emocije koje doživljavate su često rezultat onoga na šta fokusirate vaš um. Promenite ono na šta se fokusirate u vezi neke stvari i vi možete da promenite vaše emocije u vezi toga.
Kako postajete radoznaliji? Jedan način je da se setite kako je život postao zabavniji u prošlosti zahvaljujući vašoj radoznalosti i da se prisetite svih dobrih stvari koje su zahvaljujući tome otkrivene i doživljene. A zatim radite na tome. Radoznalost je navika. Što ste radoznaliji, sve radoznaliji postajete. A tokom vremena to postaje sve više i više prirodni deo vas.

7. Uklonite odvajanje. Uklonite strah.

„Ko vidi sva bića u sebi i sebe u svim bićima, gubi sav strah.“ Isa Upanišad, Hindu Spisi
Ego želi da podeli vaš svet. On hoće da stvori barijere, odvajanje i voli da igra igru upoređivanja. Igru gde se ljudi različiti od vas porede sa vama, igru gde ste bolji od nekoga i gori od nekog drugog. Sve to stvara strah. Ako činite suprotno, to uklanja strah.
Može da zvuči pomalo otrcano da nema stvarne odvojenosti između bića, da smo mi jedno i isto.
Ali jedna misao koju biste možda želeli da isprobate tokom jednog dana je da je svako koga sretnete vaš prijatelj.
Jedna druga je da vidite koje delove sebe možete da vidite u nekome koga sretnete. I koje delove sebe možete da vidite u njemu/njoj.
Često postoji u osnovi okvir misli u interakciji. Ili nas one pitaju kako se mi razlikujemo od ove osobe. Ili u čemu smo isti kao ova osoba. Prvi okvir je zasnovan na tome kako ego voli da sudi o ljudima i stvara razdvajanje da bi se ojačao) ili da se oseća kao bolji ili više kao žrtva). Drugi stvara toplinu, otvorenost i radoznalost. Nema razloga da se i dalje fokusira na strah ili sud.
Ovo naravno nije lako, naročito ako ste imali prvi okvir misli mnogo godina. Ali vi možete da steknete uvid u ovo radeći stvari navedene gore. Kada se suočite sa svojim strahovima, barijere i razdvajanje koje ste svojim mislima izgradili se smanjuju. Približavate se više i osećate veću povezanost sa drugim ljudima.
Uz akciju, radoznalost i razumevanje, mi se približavamo jedni drugima. Mi stičemo veće razumevanje nas samih i drugih. I tako postaje lakše da ih vidite u sebi. I sebe u njima.
anksioznostidepresija.com/kako-pobediti-strah

No comments:

Post a Comment